Znaš li onaj osjećaj kada ste knjiga i ti posvađani, kada skoro ništa ne “ulazi u glavu i ne znaš više kako učiti? Skoro svaki učenik ili student se nekada zapitao kako najefikasnije učiti i izvući svoj maksimum iz te situacije. U tekstu koji slijedi odgovoriću vam na pitanja koja ste se sigurno nekada pitali i ponuditi vam rješenje.

Jedna od najjednostavnijih definicija učenja bila bi da je to sticanje znanja i vještina. U ovom članku osvrnuću se na školsko učenje odnosno spremanje ispita, onako kako kaže nauka i kako kaže moja (dobra) praksa. Iza ovoga što ćeš pročitati stoji velika naučna podloga, ali pretpostaviću da si ovdje zbog rješenja, pa ću ti svu literaturu koju imam o ovim stvarima ostaviti ispod samog članka.

Na ovom mjestu odgovoriću na pitanja:

1. Šta je potrebno da bismo efikasno učili?
2. Koji su najčešći problemi i kako ih riješiti?
3. Koje efikasne metode možeš već danas da primjeniš?

4. Koje trikove ti savjetujem?

Markeri za učenje
Pinterest

ŠTA JE POTREBNO DA BISMO EFIKASNO UČILI?

Da bismo efikasno učili potrebno je da imamo:
1. Radne navike
2. Motivaciju


1. Radne navike

Već u ranim periodima života počinjemo formirati određene radne navike (urednost, posvećenost, organizovanost, ljubav prema radu/učenju…). Kao i svaka druga navika, ne može da se usvoji odjednom, za to je potrebno mnogo vježbanja i ponavljanja. Da bi se napustila stara navika i usvojila nova jednostavno – treba vremena (Brdar & Rijavec, 1998).

Kako sada stvoriti naviku učenja?

Da bi se uspjela stvoriti navika učenja, neki autori (Rakas-Drljan & Mašić, 2013) tvrde da bismo trebali svakodnevno učiti u isto vrijeme i na istom mjestu. Neka od opštih pravila koja bi trebao/la trebati ispoštovati su – otkloniti distrakcije (sve ono što može da te ometa), osigurati prozračnost, dobro osvjetljenje. Na stolu ne bi trebalo da se nalazi ništa osim onoga za učenje.

2. Motivacija

Motivacija je unutrašnje stanje koje pobuđuje, usmjerava i održava naše ponašanje. Motivaciju klasično možemo podijeliti na intrinzičnu (nagrada je sama aktivnost, npr. učenje za sebe) i ekstrinzičnu (nagrada je nešto opipljivo što nam donosi ta aktivnost, recimo ocjena). Koju god motivaciju imali za učenje bilo čega, fokus je na tome da otkrijete svoje ZAŠTO.

To naše zašto nešto radimo najčešće je dobar pokretač, ali i dobro onda kada je potrebno da održavamo motivaciju.
Ukoliko još uvijek ne znate svoje zašto, možda ga možete pronaći ovako: Uzmite olovku i papir, pokušajte da odgovorite na ova pitanja? Budite iskreni sa sobom.

– Zašto bih trebao/la da naučim ovo?
– Kako ću se osjećati dok učim nešto novo? Kako ću se osjećati kada završim sa tim?
– Šta sve zanimljivo mogu da naučim?
– Šta dobijam time?
– Koje su dugoročne dobiti?
– Kako mi to pomaže da dođem do onoga što želim?

Kada ste pobudili i usmjerili motivaciju na učenje, ono što je ponekad najteže jeste održavanje iste. Ono što možete napraviti je:

– Učini učenje zabavnim; poveži sa nekim dragim aktivnostima.
– Probudi radoznalost i istraživački duh; sam/a istraži dodatno o nekim zanimljivostima koje će pomoći da lakše upamtiš dosadno gradivo.
– Vrati se iznova na svoje zašto; pronađi vrijednost u tome što učiš.
– Odaberite strategiju učenja koja ti najviše odgovara (više o tome u tekstu koji slijedi).
– Napravi cilj učenja (npr. Naučiti 10 poglavlja za 13 dana.) i postavi realan plan za to (plan po kojem ćeš učiti i ponavljati).
– Osiguraj da ti cilj ne bude dosadan, ali ni previsok. Prejednostavni ciljevi su dosadni, a previsoki teško dostižni – obe varijante često dovode do pada motivacije ili odustajanja.

KOJI SU NAJČEŠĆI PROBLEMI I KAKO IH RJEŠITI?

Teškoće u učenju mogu da se javljaju na nekoliko domena. One mogu da budu:
1. emocionalne prirode – npr. anksioznost i uznemirenost koje sputavaju početak/održavanje učenja
2. misaone prirode – iracionalna uvjerenja, najčešće pružanje otpora, poput: “Ja to ne mogu.” ; “Nikada neću uspjeti naučiti ovo.” “Ne mogu promjeniti svoj pristup učenju.”
3. ponašajne prirode – neznanje o tome kako učiti; koje strategije nam koriste, koje ne koriste itd.

Važno je identifikovati na kojem planu se javljaju teškoće, te u skladu sa tim rješavati same probleme. Ukoliko su one, recimo, misaone prirode možemo raditi na promjeni iracionalnih uvjerenja mjenjajući ih racionalnim -“Mogu promjeniti svoj pristup i vidjeti šta je korisnije.”, “Mogu naučiti ovo gradivo ako se potrudim.”
I na kraju, da savladamo strategije i metode koje nam koriste i krenemo u akciju.
Sve je ovo u redu kada pričamo o tome, ali ono bez čega učenje sigurno ne može jeste – učenje odnosno sama akcija.

Često se javlja problem koncentracije odnosno održavanja pažnje na gradivu. Kada se započne sa učenjem, koncentracija je visoka i tada bismo trebali da učimo teže stvari dok smo još “svježi”. Kako vrijeme prolazi, koncentracija opada. Isto tako, na početku učenja, zaboravljanje je najveće. To znači da brzo zabravimo ono što smo naučili, a da bismo to spriječilo treba da ponavljamo gradivo. Samo tako ćemo učiniti da zaboravljanje bude sve manje (Rakas-Drljan & Mašić, 2013).

Koncentracija se može održavati korištenjem strategija i metoda koje će to gradivo našem mozgu učiniti zanimljivim. Ukoliko sjednete i samo počnete da čitate neku lekciju, velika je vjerovatnoća da će već nakon 15-ak minuta koncentracija opasti. Možemo se, takođe koristiti Pomodoro tehnikom (učenje u intervalima npr. 25min, 5 min pauze i tako u serijamo od po 4 puta, nakon čega slijedi duža pauza).
Kako bismo taj sadržaj i učenje našem mozgu učinili zanimljivim, kako ne bi stalno skretao pažnju na nebitne stvari iz okolone, možemo koristiti neke od metoda učenja koje su se pokazale najefikasnijim.


EFIKASNE METODE UČENJA

1. METODA 3 BOJE

Početna metoda učenja. Ukratko izgleda ovako: Potrebne su tri boje/markera različitih boja.
Prva boja je uglavnom žuta (ili neka baš svjetla boja) kojom, prilikom prvog čitanja, označavate sve ono o čemu se radi u poglavlju (kontekst).
Druga boja je po želji, npr. crvena. Njom označavate sve ono bitno u tekstu. Sve ono što je podebljano, sve ono što je vama bitno i ono što mislite da bi moglo biti na ispitu. Ovdje nemojte pretjerivati, samo ono bitno.
Treća boja je npr. crna, kojom označavate (u trećem čitanju) one riječi za koje mislite da vam je najteže za zapamtiti (brojevi, godine, teški pojmovi itd.)

2. MNEMOTEHNIKE

Jedan od načina jeste da besmislenom sadržaju damo smisao. Ukoliko treba da naučite nabrajanja, od početnih riječi možete sklopiti smislenu cjelinu (rečenicu) po kojoj ćete to nabrajanje lakše zapamtiti.

3. MAPE UMA

Koliko je ovo sjajan način pustiću da vam dokaže ovo viđenje.

” Mapa uma je izraz briljantnog ramišljenja i prema tome predstvalja prirodnu funkciju ljudskog uma. To je moćno grafičko sredstvo koje obezbeđuje univerzalni ključ za oslobađanje potencijala mozga. Mape uma mogu biti upotrebljavane u svakom aspektu života u kom će poboljšano učenje i jasnije razmišljanje povećati čovekov učinak” (Stanković i sar., 2011).

Mapa uma posjeduje sljedeće karakteristike (Laketa, 2011):
• Predmet pažnje je predstavlјen u centralnoj slici;
• Glavne teme predmeta se granaju iz centralne slike;
• Grane sadrže klјučni lik ili klјučnu riječ otisnutu na produženoj liniji.
• Teme od manjeg značaja se takođe predstavlјaju kao grane povezane sa
granama višeg nivoa;
• Grane formiraju povezanu čvornatu strukturu.

Koristite boje, ključne riječi, slike, asocijacije.



Mapa uma – lijeva i desna hemisfera
Preuzeto sa: Pinterest


Marker za ucenje
Mapa uma – preuzeto sa http://www.valentinkuleto.com/

JOŠ NEKI TRIKOVI

– Isprobavaj različite strategije učenja;
– Izaberi ono što ti koristi, a odbaci ono što ti (više) ne koristi
– Ne moraš svaki predmet da učiš na isti način, svaki je priča za sebe – istraži šta je najbolje;
– Traži smisao u svemu što učiš;
– Počni na vrijeme;
– Odbaci svoja iracionalna uvjerenja da “ne možeš da promjeniš pristup” ili da “ja to moram ovako” iako ti ne daje razultat;
– Prokrastiniraj prokrastinaciju – napravi prvi mali korak i sjedni da učiš (makar malo danas). Sutra ponovi;
– Bolje završeno, nego završeno. Perfekcionizam i prokrastinacija su priče koje zahtjevaju članak za sebe (uskoro);
– Potraži pomoć od roditelja, kolega, asistenata, profesora;
– Koristi internet i sam/a istražuj – nepregledan resurs koji nam je na dohvat ruke;
– Vjeruj u sebe.


Literatura (u linkovima zbog praktičnosti) + ako želiš više:

1. Woolfolk, A. (2016). Edukacijska psihologija. Naklada Slap. Zagreb
2.
https://docplayer.rs/161502580-Napredak-book-indb.html
3. https://www.researchgate.net/profile/Veljko_Aleksic2/publication/293517697_Primjena_mapa_uma_i_konceptualnih_mapa_u_nastavnom_procesu_The_application_of_mind_maps_and_conceptual_maps_in_teaching/links/572780be08ae262228b44e21/Primjena-mapa-uma-i-konceptualnih-mapa-u-nastavnom-procesu-The-application-of-mind-maps-and-conceptual-maps-in-teaching.pdf
4. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/1073672.SAMORGULACIJA_UCENJA-_ppt_ZAVRNA.pdf